UN Rezolucija o Srebrenici usvojena je na temelju vrijednosti Povelje Ujedinjenih Naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i na osnovu činjenica koje su utvrđene snagom pravosnažnih presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Ovi akti obavezuju sve države članice UN-a, pa i one koji su glasali protiv UN Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Ove vrijednosti i činjenice su vezivna kopča demokratskih društava slobodnog svijeta, te svaka država koja sebe tu svrstava podržala je danas usvajanje UN Rezolucije o Srebrenici.
Rezolucija, za osnovni cilj ima komemoraciju 11.jula kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U tome danu, dostojanstveno i s poštovanjem civilizirani svijet će biti ujedinjen u odavanju počasti žrtvama genocida u Srebrenici.
Utvrđeno je snagom sudskih presuda gdje je bio i šta je radio svaki pojedinac odgovoran za izvršenje genocida. Nikada i nigdje nije optužen ili presuđen narod. Presuđeni su pojedinci, protiv kojih je vođen krivičnih postupak, koji su imali pravo da se brane i kojim je nakon provedenog postupka izrečena kazna.
Rezolucija za cilj ima da upravo na osnovu tako utvrđenih činjenica podigne svijest o opasnostima koje prijete, a koje proizilaze iz negiranja genocida, grubog umanjivanja zločina genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Dakle, Rezolucija pravi pretpostavke za izgradnju kulture sjećanja na međunarodnom nivou koja će biti krovni autoritet u borbi protiv anticivilizacijskih ponašanja i tendencija.
Rezolucijom se zadužuju države članice da utvrđene historijske i pravne činjenice o genocidu u Srebrenici uvrste u svoje obrazovne programe i na taj način daju doprinos podizanju svijesti i borbi protiv negiranja genocida i historijskog revizionizma.