[:ba]
U cilju donošenja izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH bili ste domaćin sastanka održanog u Sarajevu na inicijativu ombudsmenke za ljudska prava Jasminke Džumhur i Centra ženskih prava Zenica. Šta podrazumjevaju Izmjene i dopune Krivicnog zakona Federacije BiH?
“Inicijativa je jako interesantna i bitna za današnje vrijeme. Dosadašnji Krivični zakon je pokazao manjkavosti po pitanju određenih krivičnih djela i počinioca, a tiče se informacionih i komunikacijskih tehnologija. Konkretno radi se o društvenim mrežama koje se zloupotrebljavaju, putem kojih se ugrožava sigurnost, ugrožava dostojanstvo ličnosti i dostojanstvo žena. U postojećem krivičnom zakonu nisu dovoljno dobro prepoznata ta krivična djela“, rekla je Mahmutbegović.
Ona je kazala da smo svi svjedoci ugrožavanja ljudskih prava svakog pojedinca i građanina
“Zakon to predviđa kao krivično djelo nasilje nad ženama i nasilje u porodici, a svjedoci smo ugrožavanja ljudskih prava svakog pojedinca i građanina. Predviđeno je i kao krivično djelo objavljivanje kompromotirajućih fotografija i ličnih podataka. Izmjena je neophodna da se napravi jer smo svjedoci značaja društvenih mreža i dramatičnog kršenja ljudskih prava. Ugrožen je svaki građanin, ne bih izdvajala samo žene. Građani su putem društvenih mreža izloženi maksimalnom kršenju ljudskih prava“, dodala je potpredsjednica FBiH.
Na pitanje kada se mogu očekivati izmjene i dopune Krivičnog zakona, Mahmutmegović je kazala da je to stvar federalnog Ministarstva pravde koje je pokazalo zanimanje za ovu inicijativu.
Bili ste jedna od promotorki poštanske markice “Šutnja nije zlato” u sklopu kampanje prevencije nasilja nad ženama i djecom?
“Bilo je puno kampanja, ali suštinski se ne rješava problem. Ovaj pokušaj da se mijenja zakon i da počinioci krivičnih djela budu sankcionisani. Bez sankcije počinioca nema promjene i rezultata“, rekla je gošća Novog dana.
Početak 2017. je označen kao godina rješavanja pitanja socijalne i zdravstvene politike.
“Nisam zadovoljna urađenim. Mislim da su neke stvari mogle ići brže. Ali s obzirom na brojne opstrukcije i kočnice možemo biti i zadovoljni. Mi smo država s određenim problemima, pa tako i FBiH. Postoje interesne grupe i sfere i određeno rješenje ne odgovara svima, pa je teško pronaći kompromis“, smatra potpredsjednica FBiH.
Problem porodiljskih naknada i dječijeg doplatka na području Federacije BiH?
“Porodiljne naknade su jedan od ključnih problema kada je u pitanju zaštita porodilja i ustavom zagarantirano pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na majčinstvo. Pitanje predugo traje i nije riješeno. Također problem je i neravnomjernost korištenja porodiljnih naknada zavisno od kantona do kantona“, odgovara Mahmutbegović.
Kakve su obaveze poslodavaca u Federaciji, po zakonu žene praktično ovise o njihovoj volji? Može li se poslodavcima stati u kraj?
“Poslodavci nekada griješe, ali mi u društvu imamo devijaciju koji mislim da nije uredu. Imamo javni i realni sektor. U javnom sektoru i porodilje i radnici su zaštićeni. U realnom sektoru radnici su prepušteni volji poslodavca, a ni poslodavci nisu u privilegovanom položaju. Realni sektor ima niske plate i bori se u tom okruženju, dok u javnom sektoru imamo enormno visoke plate. Velike plate u javnom sektoru se moraju ograničiti. Neprimjereno je da neko ima 6-7 hiljada platu, dok neki inžinjeri i doktori u realnom sektoru imaju pet puta manju platu“, kazala je Melika Mahmutbegović potpredsjednica FBiH.
(N1)
[:]