Povodom 26. septembra,obilježavanja Evropskog dana jezika, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović želi još jednom naglasiti značaj neotuđivog prava svakog čovjeka, a to je upravo pravo na upotrebu jezika kojeg svaki pojedinac smatra svojim materinjim.
Ovo je od posebne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, gdje se već stoljećima živi multikulturalizam i vjerski pluralizam ali, istovremeno, i osjećanje povezanosti sa našom zajedničkom domovinom u kojoj mora biti mjesta za sve naše vrijednosti.
Povodom Evropskog dana jezika u našim mislima su učenici i njihovi roditelji iz bosanskohercegovačkog entiteta RS, koji su već godinama diskriminirani upravo po osnovu svog materinjeg, bosanskog jezika.
S nevjericom i dalje pratimo vijesti o tome kako se djeci u mjestu Liplje kod Zvornika i drugim gradovima u tom dijelu naše države Bosne i Hercegovine zabranjuje nazivanje jezika njegovim historijskim imenom, te da se iz neobjašnjivih razloga koriste druge vrste jezičke nominacije poput “jezika bošnjačkog naroda” i sličnih naziva koje historija ove zemlje, praksa i nauka ne poznaju.
I to, paradoksalno, u zemlji u kojoj se, prema popisu iz 2013. godine, skoro 53 posto građana ove zemlje, dakle, više nego je pojedinačno pripadnika bilo koje etničke skupine u Bosni i Hercegovini, uključujući i Bošnjake, izjasnilo da govori upravo njihov – bosanski jezik!
Nedopustivo je da u 21. stoljeću djeca moraju bojkotirati nastavu da bi zaštitila svoje osnovno ljudsko pravo na svoj maternji jezik. Ta praksa je nedopustiva i mora biti dokinuta. Apeliram na visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, g. Valenzina Inzka da se odazove apelima roditelja iz mjesta Liplje, u ime Evrope i međunarodne zajednice koju predstavlja.
Jednako tako, nedopustiva je diskriminacija srpskog jezika u pojedinim dijelovima Federacije BiH.
Podsjećam da sam iz istih razloga, kao i u slučaju bošnjačke djece u bh. entitetu RS, još 2015. godine pokrenula inicijativu za izmjene ustava Posavskog, Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a u vezi s ocjenom ustavnosti po pitanjima – Srba kao konstitutivnog naroda, bosanskog i srpskog jezika, te ćiriličnog pisma.
Apeliram na sve predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini, na svim razinama, da u duhu evropskih vrijednosti, ali i najljepših bosanskih tradicija, promičemo kulturne i jezične raznolikosti, međusobno upoznavanje i povezivanje. Jezik je osnovni komunikacijski alat ljudske komunikacije, i on mora služiti isključivo za povezivanje, a nikako razdvajanje ljudi. Duboko vjerujemo da samo tako možemo graditi bolju, ljepšu i sretniju Bosnu i Hercegovinu, državu svih nas Bosanaca i Hercegovaca.
Evropski dan jezika proglasilo je Vijeće Evrope, koje predstavlja 800 miliona Evropljana iz 47 zemalja. Dan jezika prvi put je održan 2001. godine u Evropskoj godini jezika, i od tada se obilježava svake godine. Ova dan je prilika za podizanje svijesti o širokom spektru jezika u Evropi, promicanje kulturne i jezične raznolikosti, poticanje ljudi svih uzrasta na učenje jezika.